August 2015
Talofa lava.
St John Paul II once wrote that any time of Jubilee was an opportunity to “remember the past with gratitude, celebrate the present with enthusiasm, and look to the future with hope”.
As we mark the 20th anniversary of the opening of Malaeola, we must be grateful for the vision and the enthusiasm of the leaders who first dreamed of this Centre for the various Catholic Samoan communities in Auckland Diocese. They had the foresight to purchase the site in Waokauri Place which is so accessible to the Auckland motorway system.
Their dream was that Malaeola would be a home, not only for themselves, but for future generations of Samoan Catholics who would live and grow up in Auckland. This would be a place where they could nourish both their Catholic and their Samoan heritage.
I am delighted with all that has been achieved over these past 20 years and I pray that Malaeola will continue to be a focus for the Samoan Catholic Church in Auckland Diocese for many years to come.
In St John’s Gospel, Jesus makes the great claim that “I have come that they may have life, and have it to the full” (John 10:10). May all who visit this beautiful complex always depart with some sense that the life of Christ in their hearts has been nourished and renewed.
May God bless you all.
O le a fata ia Sigamanuula i lona fata e pei o le tala i le faiva o Togialugaga.
Ae se’i o’u paepaeina le tualau, o le maota o Samoa ua leva ona tau fuafua, a lea ua mae’a ona faufau i le aso`.
O le a ou le toe fagota la i le sao, pe oute toe tutu’i ulutao. Ae tauia ia ou lalafo au o fala, leaga e faigata ua e’e i fatalele le paia o le maotaga lea.
Ia tatou si’i fa’atasi ai la le viiga ma le fa’ane’etaga i le Atua soifua o le e ana mea uma.
Ia fa’atulou la i lau afioga le tama o le Puleaga Fa’a Epikopo o Aukilani Niu Sila, lau afioga Epikopo Patelesio Dunn, tulou lau afioga le tama o le Puleaga Fa’a Akiepikopo o Samoa Apia, lau afioga Akiepikopo Alapati Lui Mataeliga o le fa’aao o le Ekalesia Katoliko i Samoa, le afifio o lua afioga i Moseniolo, lau afioga Moseniolo Lui Tevaga, afioga ia Moseniolo Etuale Etuale, le afifio i le ituaiga Sa Pelepitelo ma Tamaita’i sa le au Nofo voto, afifio tiakono ma faletua, susuga i Fesoasoani ma faletua, susuga i seminalio.
Ia fa’atulou i lau afioga i le ao mamalu o le tatou malo Samoa tuto’atasi, lau afioga Tupua Tamasese Efi ma lau masiofo o Filifilia.
Fa’atalofa atu fo’i i le ta’ita’i o le atunuu, i lau afioga i le Palemia o le malo Samoa Tutoatasi, lau afioga Tuilaepe Lupesoliai Aiono Fatialofa Sailele Malielegaoi ma lou faletua. Fa’atalofa atu fo’i i le ta’ita’i o le Malo Niu Sila, lau Afioga To’alesavili John Key.
Fa’atulou le afio o le Kovana o le tatou motu i Sasa’e —– — ma le lou masiofo, fa’atulou i le afioga i le Fa’amasino sili lau afioga Tiava’esu’e Sapolu ma lou faletua, le afioga i le tatou Konesula lau afioga Faolotoi Pogi, fa’amalo le fai o le faiva, le afio o lau afioga i le Minisita o Atumotu o le Pasefika lau afioga Peseta Sam Lotu Iiga, Afio fo’i lau afioga i le alii faipule o le malo lau susuga Su’a William Sio, fa’amalo galulue mo se lelei lautele o nai o tatou tagata i Aotearoa nei.
Faigata le motu i Sasa’e Fa’atui ma To’oto’o o le Faleula ia ae maise le mamalu ia te oe le Manu’a tele. Faigata Sua ma le Vaifanua, Fofo ma Itulagi Sa’ole ma le Launiu saelua.
Lu’ulu’u atu ia fa’atini o tausala ou paia Samoa i le au kulakoa ma le au fue loloa aua o la lotou lea matafaioi.
Ae avea ia lenei avanoa matagofie ma le fa’aauro ou te fa’apea atu ai,
“Ua tatala aloa’ia nei la tatou itulau o feso’ota’iga (Website) mo la tatou EKALESIA KATOLIKO SAMOA MALAEOLA I LE PULEAGA o AUKILANI NIU SILA”
Avea ai lo’u tagata faatauva’a oute faapea atu ai, ia afifio maia, susu mai, maliu mai se’i tatou patipatia fa’atasia le tatala aloa’iaina ma le amataliaina o lenei fo’i vaega taua mo latou galuega i Malaeola.
Talitonu le agaga o le a aoga lenei itulau mo feso’ota’iga i le fa’alauiloa atiliina o Malaeola ma ana galuega o lo’o faia mo le tautuaina o le Ekalesia ae maise o se fesoasoani malosi mo le fa’asalalauina o le Tala Lelei a lo tatou Alii o Iesu Keriso.
Avea ia lenei avanoa ou te fa’amanuia atu ai i le atoaga o le 20 tausaga talu ona fa’atuina le nofoaga o Malaeola. Ia maua ni agaga mo le Atua aemaise mo tupulaga talavou aua le Atua ma lana galuega.
Soifua ma ia manuia
Patele Michael Alipia Endeman
Auckland Diocese Samoan Catholic Community Chaplaincy
E muamua lava ona ou taia le to’atavai pei o le upu i le maimoaga a le tapa’au a le Alataua nai le afioaga o Aloali’i. Ua sausau fia lele fo’i le manu nai utufia ona o lele ua malama le i’ugalu, sa punitia ai le silasila atu i le Tapu’itea. Ua sopo ata le la ma le masina, aua o lele ua lafoia le ata o Ta’ulelei, pei o upu i le tama o Samoanagalo. Sua ia le tuli e pei o le mavaega nai Pulotu aua le Atua ma lona alofa.
Ua malo le pale, malo le folau, ua so’o taiao, ua puni fo’i mulilau. E moni lava ua lafoia i tatou i alogalu e pei o upu i aualuma fa’alelea, aua sa matagi taumuaina le tatou folauga, ma ua fai i lagi le tuligasi’a i nisi o tupu ma tamali’i, po’o e fo’i e pele ia’i tatou, ae leai se taumasina ma le Silisili’ese. E fa’amaise atu ai ona o nisi ua afe moe le folauga.
O le tala a le tusi “Ua faia e Ieova lenei aso matagofie tatou te olioli ma fiafia ai.”
Ma e muamua ai ona ou fa’afeiloa’i atu i lau afioga i le tama o le pule’aga fa’aepikopo i Aukilani, lau afioga Bishop Patrick Dunn DD, le loaloa o le au Ositaulaga, afioga i Tama’ita’i Sa,ali’i Felela ma le au nofo voto.
Le afio o lau afioga le kovana sili, your excellency the Governor General of New Zealand, lau afioga Tupua Sir Jerry Mateparae, le afio o lau afioga i le ali’i Palemia, the Right Honourable To’asavili John Key, sui usu fono o le maota faitulafono o Aotearoa, Niu Sila. Afio o lau afioga i le Minisita o Tagata Atumotu Pacific Island Affairs, lau afioga Peseta Sam Lotu-’I’iga ma le faletua, lau afioga i le konesula o le tatou malo, lau afioga Faolotoi Leupena Pogi, lau afioga i le ali’i faipule lau susuga Su’a ma le faletua, le sui faipule o Mangere.
Aemaise le paia o malo fa’aaloalogia ma Samoa potopoto.
Afifio o le nofo a peresitene e 25 ma o latou ofisa filifilia. Le ta’ita’i o le A’oga Aso Sa ma le laulau, ae fa’apea fo’i le peresitene ma le ofisa o le Autalavou ma nisi o lala o mafutaga i le Malaeola nei, aemaise le tapua’iga a Ekalesia e fia.
O le paia lava lea i aiga ma o latou tama, o tama fo’i ma o latou aiga. O aiga o tupu, o aiga o nofo, o aiga o e’e, o aiga fo’i o tafa’ifa, tainane le usoga a Tumua ma Pule, Itu’au ma Alataua, Aiga i le Tai ma le to’o o le fua, ae tainane fo’i le motu i Sasa’e, susu o Sua ma le Vaifanua, Sa’ole ma le launiu saelua, fa’atui ma to’oto’o o le Faleula ma tama a le Manu’atele.
O lenei aso o se aso e le ‘au maua, ua le gata o le aso fanau o Malaeola, ua atoa i ai le 20 tausaga talu ona fausia lenei maota. Ua avea ma centre o le mafutaga Katoliko Samoa i Aukilani, ae ua tatala aloa’ia ai fo’i le itulau o feso’ota’iga tele vavave fa’a ona po nei (website) mo la tatou EKALESIA KATOLIKO SAMOA MALAEOLA I LE PULE’AGA O AUKILANI NIU SILA.
Avea ia lenei avanoa matagofie ma le taua, ou te fa’apea atu ai: Afifio maia, susu mai, maliu mai, se’i tatou patipatia fa’atasi lenei atina’e fou i feso’ota’iga e avea ma auala e fa’asalalalau atu ai le Tala Lelei ma lau aganu’u faapea lau aga i fanua i so’o se tulimanu o le lalolagi. E pei o le malelega a le Tama Paia, Pope Falanisi i lana tusi “Avea afioga a le Atua ma “Tala Lelei o le Fiafia” “Joy of the Gospel”
Sini Autu (Mission Statement) 2:1
O lenei mafutga ua fa’avaeina ina ia a’oa’oina ai le fa’atuatuaga Katoliko ‘aua o le fa’avae lea o le talitonuga o le Ekalesia Katoliko Samoa (Malaeola) i Aukilani.
O upu e masani ai A mae’a o tatou faiva alofilima, ona tatou fa’apea ane ai lea, “Le Atua e, o matou o ni auauna fa’atauva’a ma le le aoga, ae o lou lava vi’iga e toe fo’i atu i lau Afio.”
Soifua ma ia manuia
Afuamua Maiava Lafaele
Peresitene Aoao Malaeola